Skip to main content

Način izvođenja studija i potrebno vrijeme za izvođenje pojedinih oblika studija

Farmaceutski fakultet

Način izvođenja studija i potrebno vrijeme za izvođenje pojedinih oblika studija

Obim studija je 300 ECTS bodova.

Studije se izvode sa punim radnim vremenom studenta (full-time).

Za studije sa punim radnim vremenom studenta (full-time) trajanje studija je pet godina.

Studijski program se sastoji od predmeta sadržanih u nastavnom planu. Za svaki predmet planirano je ukupno potrebno vrijeme za koje prosječan student treba da obavi sve predispitne obaveze i položi ispit, izraženo u ECTS bodovima (1 bod predstavlja 30 sati rada).

Na početku školske godine student upisuje obavezne i izborne predmete tako da zbir bodova upisanih predmeta u školskoj godini iznosi 60 za studiranje sa punim radnim vremenom. Izuzetno, pri obnovi upisa u istu godinu studija, student može da upiše predmete za najmanje dva nepoložena ispita za jednu školsku godinu za studiranje sa punim radnim vremenom.

Zbir od 60 ECTS bodova odgovara ukupnom angažovanju prosječnog studenta tokom jedne školske godine za studiranje sa punim radnim vremenom (ne više od 15 ECTS). Akademska godina ima 45 radnih nedelja. Školska godina je podijeljena na zimski i ljetnji semestar. Zimski semestar počinje, po pravilu,  prve nedelje oktobra i sastoji se od 15 nedelja nastave i 3,5 nedelje januarsko-februarskog  ispitnog roka na kraju semestra. Slično tome, ljetnji semjestar se sastoji od 15 nedelja nastave, 2 nedelje aprilskog ispitnog roka i 3,5 nedelje junsko-julskog ispitnog roka. Posle ljetnjeg raspusta od 10 nedelja slijede septembarski ispitni rok koji traje 3,5 nedelja i oktobarski ispitni rok od 1,5 nedelje i po potrebi dodatni ispitni rok u trajanju od jedne nedelje.

Studije se izvode tako što se svi oblici nastave (aktivna nastava i samostalni rad studenta) na predmetu usklađuju, tako da se studentu omogući sistematsko i kontinuirano savlađivanje sadržaja predmeta. Za realizaciju nastave koristi se odgovarajuća oprema i nastavna sredstva (računari, projektori i dr.).

Predavanja se izvode u učionicama, a vježbe u laboratorijama, kabinetima kao i preduzećima i ustanovama sa kojima Univerzitet ima zaključene ugovore o obrazovnoj i stručnoj saradnji.

Aktivnosti studenta na jednom predmetu završavaju se polaganjem ispita. Nakon polaganja ispita formira se konačna ocjena studenta na predmetu i student stiče ECTS bodove tog predmeta.

 

Oblici nastave i samostalnog rada studenata

Na studijskom programu ostvaruju se aktivna nastava i samostalni rad studenta.

 

  • Aktivna nastava

Aktivna nastava ostvaruje se kroz: predavanja, vježbe i druge oblike nastave. Aktivna nastava ostvaruje se kroz stalni kontakt studenta sa nastavnicima i saradnicima.

Predavanja, vježbe i drugi oblici nastave se održavaju svake nedelje prema rasporedu utvrđenom godišnjim kalendarom rada, koji Univerzitet donosi za svaku školsku godinu.

Predavanja su oblik aktivne nastave u kome nastavnik izlaže nastavne sadržaje predmeta grupi studenata. Održavaju se u učionicama ili amfiteatrima. Pri izlaganju sadržaja nastavnik se koristi različitim nastavnim sredstvima poput računara sa video projektorom, multimedijalnim prezentacijama, internetom, slike, crteži, časopisi, tabla i itd. Nastavnik podstiče aktivno učešće studenta u predavanjima kroz postavljanje pitanja, analizu i diskusiju izlaganih sadržaja i slično, što studentima omogućava bolje razumjevanje gradiva u odnosu na klasičnu teorijsku nastavu ex-katedra.

Vježbe su oblik aktivne nastave gdje se uvježbavaju teme sa predavanja i stiču odgovarajuće praktične vještine. Vježbe su prirodno povezane sa oblicima samostalnog rada studenata ili se izvode kao demonstracije određenih postupaka ili vještina uz aktivno učestvovanje studenata. Specifična pitanja vezana za vježbe obrađena su u opisima pojedinih predmeta. Vježbe se održavaju u laboratorijama i odgovarajućim zdravstvenim ustanovama.

Drugi oblici nastave (DON) podrazumijevaju seminare, istraživački rad, terensku nastavu, seminarski rad, projekte, radionice, dobrovoljan rad, studije slučaja.

Seminar predstavlja oblik nastave koja označava polustruktuisanu grupnu raspravu kojoj prethodi prezentacija neke teme. Ovaj oblik nastave omogućava proširivanje znanja stečenih na predavanjima i razvijanje intelektualnih vještina studenata poput samostalnog zaključivanja, rješavanje problema i formiranje stavova.

Istraživački rad je oblik nastave gdje studenti samostalno ili u grupi istražuju i pronalaze rješenja za zadate problemske zadatke. Ovaj oblik nastave omogućava studentima pristup naučnim bazama i najnovijim naučnim informacijama.

Terenska nastava omogućava studentima da izvedu aktivnosti koje se ne mogu na adekvatan način realizovati u laboratorijama (npr. sakupljanje i obrada biljnog materijala) ili da se upoznaju sa određenim aspektima profesije u realnim uslovima (npr. posjeta proizvodnim pogonima).

Seminarski rad je oblik nastave gdje student dobija temu o kojoj će da piše. Pri izradi seminarskog rada student od nastavnika dobija instrukcije u pogledu forme pisanja rada kao i u pogledu sadržine. Izrada seminarskih radova omogućava studentima da se uvežbavaju u samostalnom korišćenju literature, elektronskih baza podataka i prezentaciji odabranih tema.

Projekat je složen stručni zadatak koji student izrađuje samostalno ili u grupi. Projekat ima praktični karakter i elemente koji karakterišu realne projekte: projektni zadatak, dokumentaciju o projektnom rješenju, prezentaciju projektnog rješenja itd. Uz projekat student prezentuje priloge, prezentaciju i druge elemente koji su sastavni dio projekata u praksi. Student projekat analizira uz pomoć nastavnika i saradnika, u cilju njegovog usavršavanja i dovođenja na nivo kvalitetnog rješenja u skladu sa profesionalnim standardima. Dokumentacija projekta se obrađuje na računaru, a sam projekat se predaje i brani u toku bloka odštampan i povezan po važećim standardima, kao i u elektronskom obliku.

Radionice predstavljaju savremeni oblik interaktivne nastave koja se odvija u manjim grupama. Ovaj oblik nastave omogućava studentima sticanje praktičnih znanja i vještina koje će koristiti u radnom okruženju. Problemski orijentisane radionice omogućavaju analizu problema i donošenje najboljih zajedničkih rešenja.

Dobrovoljni rad je angažovanje studenta bez naknade organizovan na projektima i koji je tematski u vezi sa sadržajem predmeta u okviru koga se obavlja. Student je dužan da napiše izveštaj o obavljenom dobrovoljnom radu. Ovaj izveštaj se  fakultetu predaje obrađen i odštampan na računaru kao dokument koji se čuva u dosijeu studenta.

 

Studije slučaja predstavlja metodu interaktivne nastave koja je bazirana na rešavanju zadatog problema. Slučajevi su bazirani na stvarnim, prikrivenim ili imaginarnim problemima koje studenti rešavaju samostalno ili u manjim grupama. Ovaj oblik nastave omogućava studentima učenje kroz praktičan rad i preuzimanje uloge onih koji donose odluke u različitim situacijama. 

 

  • Samostalni rad studenta

Samostalni rad studenta ostvaruje se kroz pripremu i aktivno učešće u nastavi, polaganje ispita, kolokvijuma i testova, izradu seminarski radova, izradu projekata i drugih vidova angažovanja.

Samostalni rad se sastoji iz učenja i analiza nastavnih sadržaja od strane studenta sa ciljem usvajanja sadržaja sa predavanja i vježbi i DON-a. Student samostalno uči i priprema se za predavanja, vježbe i druge oblike nastave, priprema se za različite oblike provjere znanja (kolokvijumi, testove, završni ispit).

Samostalni rad studenta prati se i potpomaže od strane nastavnika i saradnika kroz povremeni kontakt sa studentom, prvenstveno na konsultacijama.

Samostalni rad studenta u izradi seminarskih radova, projekata i studija slučaja po pravilu se odvija kao grupni (timski) rad.

Termini polaganja ispita utvrđuju se godišnjim kalendarom rada i rasporedom polaganja ispita, koje škola utvrđuje za svaku školsku godinu.

 

Broj i sadržaj oblika samostalnog rada definisan je u opisu sadržaja svakog predmeta.

 

  • Priprema i aktivno učešće u nastavi

Rad i znanje studenta se prati kontinuirano u toku semestra i na završnom ispitu. Znanje studenta se provjerava i vrednuje primenom sledećih oblika provjere:

Ispit se sprovodi pod nadzorom nastavnika i saradnika. Ispit predstavlja provjeru znanja i vještina koje student stekne u aktivnoj nastavi i u samostalnom radu. On predstavlja završnu provjeru ishoda predmeta. Rezultati ispita se analiziraju na konsultacijama. Zavisno od prirode i strukture sadržaja predmeta ispit se može polagati usmeno, pismeno ili kombinacijom istih. Način polaganja ispita, trajanje i njegov sadržaj utvrđeni su za svaki predmet u ovom studijskom programu.

Kolokvijum predstavlja pismenu provjeru znanja iz dijela predmeta, sa, po pravilu, složenijim pitanjima i zadacima. Ako su za predmet predviđeni kolokvijumi, najčešće ih ima jedan ili dva. Rezultati kolokvijuma se analiziraju na konsultacijama ili na vježbama.

Test je pismena provjera znanja iz dijela sadržaja predmeta, sa, po pravilu, većim brojem pitanja koja zahtevaju kraće pismene odgovore. Rezultati testova se analiziraju na konsultacijama ili na vježbama.

 

Ocjenjivanje studenata

 

Uspješnost studenta u savlađivanju svakog predmeta na studijskom programu kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena.

Zavisno od pojedinog predmeta, boduje se prisustvo i aktivnosti na predavanjima i vježbama, uspjeh na kolokvijumima i aktivnosti na drugim oblicima nastave koji se sprovode tokom trajanja nastave.

Način polaganja ispita na svakom pojedinačnom predmetu definisan je Nastavnim planom i programom predmeta (pismeni ili usmeni završni dio, ili kombinacija istih).

U formiranju konačne ocjene o uspješnosti studenta u savlađivanju predmeta predispitne obaveze učestvuju sa 50, a ispit takođe sa 50 poena.

Vrednovanje predispitnih obaveza u poenima, uključujući pomenuti broj poena, definisano je za svaki predmet.

 

Ukupan ostvareni broj poena prevodi se u konačnu ocjenu koja pokazuje uspješnost savladanosti predmeta, koja može biti od 5 (nije položio) do 10 (odličan - izuzetno).

 

Ostvaren broj bodova

Ocjena

≤ 50

5 (pet) – nije položio

51−60

6 (šest) – dovoljan

61−70

7 (sedam) – dobar

71−80

8 (osam) – vrlo dobar

81−90

9 (devet) – odličan

91−100

10 (deset) – odličan-izuzetno

Društvene mreže

O univerzitetu

Univerzitet „Bijeljina" je nastao tako što je osnovan od strane Visoke škole „Koledž zdravstvene njege” Bijeljina, na osnovu Saglasnosti Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Misija Univerziteta je da omogući sticanje novih znanja, vještina i kompetencija prvenstveno kandidatima iz Semberije i okolnih regija, zatim Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i iz drugih zainteresovanih zemalja. Odnosno, obavljanje obrazovne naučno-istraživačke djelatnosti i transfer znanja u privredi.