Zoran Perišić
BIOGRAFIJA PREDAVAČA | |
Ime i prezime predavača | Zoran Perišić |
Naziv institucije u kojoj predavač radi sa punim radnim vremenom | Univerzitetski klinički centar Niš Medicinski fakultet Niš UKC Niš |
Sadašnje zvanje | Redovni profesor |
Izbor u sadašnje zvanje | 2021 |
Broj godina radnog iskustva | 40 |
Uža naučna oblast | kardiologija |
Doktorat | da |
Magisterijum | da |
Specijalizacija | Interna medicina |
Fakultet | Medicinski fakultet u Nišu |
Reference vezane za oblast predavanja |
|
Naziv teme | Fiksne kombinacije lekova u terapiji arterijske hipertenzije |
SAŽETAK PREDAVANJA Povišen arterijski krvni pritisak vodeći je uzrok kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta i najvažniji faktor koji se može korigovati. Oko 40% odrasle populacije boluje od povišenog krvnog pritiska pa je razumljiva potreba pravovremenog otkrivanja pacijenata koji zahtevaju medikamentno lečenje. Početni koraci u lečenju povišenog pritiska nekad mogu biti i korekcije životnih navika, ali ovo često nije dovoljno. Inicijacija medikamentne terapije obuhvata određivanje stepena hipertenzije i procenu rizika radi odluke o primeni mono- ili politerapije. Lekovi koji se koriste u lečenju hipertenzije su ACE inhibitori, ARB, beta blokatori, kalcijumski antagonisti i diuretici. Pravovremenim uvođenjem terapije može se sprečiti ili odložiti oštećenje ciljnih organa i time produžiti život ovih pacijenata. Postiznje vrednosti krvnog pritiska ispod 130mm Hg sprečava razvoj komplikacija kod kardiovaskularnih pacijenata. Postizanje vrednosti ispod 140/90mm Hg smanjuje rizik za razvoj srčane slabosti 50%, šloga za 35%, a infarkta za oko 20%. Uprkos primenjenoj terapiji tek manji procenat postiže u potpunosti vrednosti pritiska ispod 140/90mm Hg. Terapija se najčešće otpočinje jednim lekom, a ukoliko je potrebno, može se otpočeti i primena dva leka, dok tri leka u inicijalnoj terapiji treba izbegavati. Kod rezistente hipertenzije, ukoliko nema kontraindikacija, može se dodati i četvrti lek. Kombinaciju ARB i ACE treba izbegavati. Različite grupe lekova drugačijim mehanizmima dovode do obaranja povišenog pritiska pa se očekuje bolji terapijski efekat. Kako lečenje kardioloških pacijenata često obuhvata primenu više lekova, slaba adherenca ili pojava neželjenih efekata u kombinaciji lekova može uticati i na terapijske efekte. U cilju olakšanja uzimanja terapije razvoj fiksnih doza lekova, tzv. polipil terapija, pokazala se kao korisna u postizanju prevencije kardiovaskularnih događaja, a manje je i neželjenih događaja. Nedostatak fiksnih kombinacija može biti otežano doziranje. |