Skip to main content

Psihologija humora

Šifra

500105

Naziv predmeta

Psihologija humora

Nastavnik

Prof.dr

Status predmeta

Izborni

Godina

II

Semestar

3

Uslov

Nema

Matičnost predmeta

Naučna oblast

Društvene nauke

Naučno polje

Psihologija

Uža naučna oblast

Opšta psihologija

Opis predmeta

Cilj

Upoznati studente sa:

  • osnovama prethodnih shvatanja jednog od najzagonetnijih fenomena ljudskog roda: humora i smiješnog
  • modernim objašnjenjima humora, suštine vica i aforizma: od čega se sastoji vic ili aforizam, šta je to što donosi zadovoljstvo u vicu i koja je to vrsta naglog i eksplozivnog zadovoljstva
  • osnovnim vrstama humoroznih stimulusa i njihovim razlikama
  • osnovnim principima, zakonitostima i mehanizmima koje sadrži humorozni doživljaj

Ishodi učenja na nivou predmeta

Nakon završetka kursa studenti su sposobni da:

  • razumiju fenomen humora i različite teorijske pristupe proučavanja
  • prepoznaju principe humorizovanog doživljaja i značaja u životu osobe
  • podignu nivo kritičke meritornosti u vezi duhovitosti – u oblasti umjetnosti, književnosti, filma, zabave i svakodnevnog života
  • pojačaju sopstvenu duhovitost

Sadržaj predmeta-teorijska nastava

Fenomen humora i smijeha (pojam i istorijat, osnovna objašnjenja humora, gledišta filozofa); Frojdovo objašnjenje humora, Bergsonovo objašnjenje humora; Kognitivne teorije humora i smijeha; Dometi i karakteristike postojećih objašnjenja; Učenje i humor – zavisnost humora od učenja, prethodnog iskustva, kulture; Asocijacionistička psihologija učenja kao eksplanans fenomena humora (zakonitosti asocijacija, navika, gašenje navika, interferencija reakcija, medijaciona reakcija); Halova teorija učenja i ponašanja u objašnjenju humora; Uloga fenomena reaktivne inhibicije u humoru; Neponavljanje reakcije kao osnov potkrepljenja i uživanja u vicu i aforizmu; Dioba i klasifikacija humora (duhovito i komično, dosetljivo i smiješno); Principi Geštalt – psihologije u percipiranju humoroznih stimulusa; Humor i princip antagonizma (fiziološki antagonizam, filozofski antagonizam, psihološki antagonizam: generalizacija i diskriminacija); Empirija: istraživanja, primjeri komike, primjeri duhovitosti i sličnosti i razlike između kategorija humoroznih entiteta; Maksime i humor (sličnosti i razlike između apoftegmi – mudrih izreka - i aforizama); Nova definicija humora, duhovitog, komičnog, dosetljivog, smiješnog; Proizvođenje pojave: kako napraviti vic (primjena zakona asocijacija i zakonitosti grupisanja draži u cjeline, u produkciji i kreiranju viceva i aforizama).

Sadržaj predmeta-praktična nastava

 

Metode izvođenja nastave

Interaktivna nastava, predavanja ilustrovana slajdovima, izrada i odbrana seminarskih radova.

Literatura-obavezna

1. Komlenić, M. (2013), Formula humora - učenje i smešno, Filozofski fakultet, Niš.

Literatura-preporučena

1. Kolenović-Đapo, J. (2012), Psihologija humora - Teorije, metode i istraživanja, Svjetlost, Sarajevo.

Metrika predmeta

ECTS

Nastavne aktivnosti

Samostalni rad studenta (SRS)

Ukupno časova

Predavanja

Vježbe

Drugi oblici nastave (DON)

6

45

/

15

120

180

Vrednovanje rada studenta

Predispitne obaveze

Završni ispit

Ukupno

Predavanja

Vježbe

Kolokvijum

Drugi oblici nastave (DON)

Pismeni

Usmeni

100

10

/

20

20

/

50

Društvene mreže

O univerzitetu

Univerzitet „Bijeljina" je nastao tako što je osnovan od strane Visoke škole „Koledž zdravstvene njege” Bijeljina, na osnovu Saglasnosti Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Misija Univerziteta je da omogući sticanje novih znanja, vještina i kompetencija prvenstveno kandidatima iz Semberije i okolnih regija, zatim Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i iz drugih zainteresovanih zemalja. Odnosno, obavljanje obrazovne naučno-istraživačke djelatnosti i transfer znanja u privredi.