Način izvođenja studija i potrebno vrijeme za izvođenje pojedinih oblika studija

 

 

Studije se izvode sa punim radnim vremenom studenta (full-time).

Za studije sa punim radnim vremenom studenta (full-time) trajanje studija je četiri godine.

Studijski program se sastoji od predmeta sadržanih u nastavnom planu. Za svaki predmet planirano je ukupno potrebno vrijeme za koje prosječan student treba da obavi sve predispitne obaveze i položi ispit, izraženo u ECTS bodovima (1 bod predstavlja od 25 do 30 sati rada).

Na početku školske godine student upisuje obavezne i izborne predmete tako da zbir bodova upisanih predmeta u školskoj godini iznosi 60 za studiranje sa punim radnim vremenom. Izuzetno, pri obnovi upisa u istu godinu studija student može da upiše predmete za najmanje dva nepoložena ispita za jednu školsku godinu za studiranje sa punim radnim vremenom.

Zbir od 60 ECTS bodova odgovara ukupnom angažovanju prosečnog studenta tokom jedne školske godine za studiranje sa punim radnim vremenom (ne više od 15 ECTS).

Kalendarska godina ima 42 radne nedelje. Školska godina je podeljena na zimski i ljetnji semestar. Zimski semestar počinje prve nedelje oktobra i sastoji se od 15 nedelja nastave, jedne nedelje zimskog raspusta oko Nove godine i dvije nedelje januarsko - februarkog ispitnog roka na kraju semestra. Ljetni semestar se sastoji od 15 nedelja nastave, jedne nedelje proljećnog raspusta, dvije nedelje aprilskog ispitnog roka i tri nedelje junsko - julskog ispitnog roka. Poslije ljetnjeg raspusta od 10 nedelja slijede septembarski i oktobarski ispitni rokovi koji traju po dvije nedelje i po potrebi dodatni ispitni rok od jedne nedelje.

Studije se izvode tako što se svi oblici nastave (aktivna nastava i samostalni rad studenta) na predmetu usklađuju, tako da se studentu omogući sistematsko i kontinuirano savlađivanje sadržaja predmeta. Za realizaciju nastave koristi se odgovarajuća oprema i nastavna sredstva (računari, projektori i dr.).

Predavanja se izvode u učionicama, a vježbe u laboratorijama, kabinetima kao i preduzećima i ustanovama sa kojima Univerzitet ima zaključene ugovore o obrazovnoj i stručnoj saradnji.

 

Aktivnosti studenta na jednom predmetu završavaju se polaganjem ispita. Nakon polaganja ispita formira se konačna ocjena studenta na predmetu i student stiče ECTS bodove tog predmeta.

 

Oblici nastave i samostalnog rada studenata

 

Na studijskom programu ostvaruju se aktivna nastava i samostalni rad studenta.

 

  • Aktivna nastava

 

Aktivna nastava ostvaruje se kroz: predavanja, vježbe i seminare. Aktivna nastava ostvaruje se kroz stalni kontakt studenta sa nastavnicima i saradnicima.

Predavanja, vježbe i seminari se održavaju svake nedelje u bloku prema rasporedu nastave za određeni senestar.

Predavanja su oblik aktivne nastave u kome nastavnik izlaže nastavne sadržaje predmeta grupi studenata. Održavaju se u učionicama. Pri izlaganju sadržaja nastavnik se koristi nastavnim sredstvima kao što su računar sa video projektorom, Internet vezom, slike, crteži, časopisi, tabla itd. Nastavnik podstiče aktivno učešće studenta u predavanjima kroz postavljanje pitanja, analizu i diskusiju izlaganih sadržaja i slično.

Vježbe su oblik aktivne nastave gde se uvježbavaju teme sa predavanja i stiču odgovarajuće praktične vještine. Vježbe se održavaju u učionicama, laboratorijama i u preduzećima i ustanovama sa kojima Univerzitet ima zaključene ugovore o obrazovnoj i stručnoj saradnji. Vježbe su prirodno povezane sa sadržajima predavanja i oblicima samostalnog rada studenata.

Specifična pitanja vezana za vježbe obrađena su u opisima pojedinih predmeta.

Seminar je oblik nastave gdje student dobija temu koju će da obradi i kroz čiju realizaciju će pokazati samostalnost u radu i dokazati da je ovladao metodologijom rada na predmetu. Pri izradi seminarskog rada student od nastavnika dobija instrukcije u pogledu forme pisanja rada kao i u pogledu sadržine. Svaki student brani svoj rad, a isti se boduje i dio je ocjene i predmetnog ispita.

 

  • Samostalni rad studenta

 

Samostalni rad studenta ostvaruje se kroz pripremu i aktivno učešće u nastavi, ispite, kolokvijume, testove, seminarske radove, izradu projekata, dobrovoljnog rada u lokalnoj zajednici i drugih vidova angažovanja.

Samostalni rad se sastoji iz učenja i analiza nastavnih sadržaja od strane studenta sa ciljem usvajanja sadržaja sa predavanja i vježbi. Student samostalno uči i radi pripreme za ostale oblike nastave, uključujući predavanja i vježbe, radi pripreme za različite oblike provjere znanja, a naročito radi pripreme za polaganje ispita, kolokvijuma, testova i dr.

Samostalni rad studenta prati se i potpomaže od strane nastavnika i saradnika kroz povremeni kontakt sa studentom, prvenstveno na konsultacijama.

Samostalni rad studenta u izradi projekata i seminarskih radova po pravilu se odvija kao grupni (timski) rad.

Termini polaganja ispita, kolokvijuma i testova utvrđuju se godišnjim kalendarom rada i rasporedom polaganja ispita, koje škola utvrđuje za svaku školsku godinu.

Broj i sadržaj oblika samostalnog rada definisan je u opisu sadržaja svakog predmeta.

 

  • Priprema i aktivno učešće u nastavi.

 

Ovaj oblik samostalnog rada studenta pokazuje kontinuiranost angažovanja studenta u pripremi za predavanja, vježbe i konsultacije, kao i aktivno učešće u tim oblicima nastave. Putem pripreme za aktivnu nastavu student proučava teme iz sadržaja predmeta i priprema se da učestvuje na aktivnoj nastavi kroz pitanja, diskusiju, iznošenje kritičkog mišljenja, analize pojedinih fenomena i sl. Samostalni rad studenta se proverava i vrijednuje na aktivnoj nastavi od strane nastavnika i saradnika. Student koji iz objektivnih razloga ne može prisustvovati dijelu aktivne nastave, određen broj poena može steći kroz odgovarajući test ili drugi način provjere od strane nastavnika ili saradnika.

Ispit se sprovodi pod nadzorom nastavnika i saradnika. Ispit predstavlja provjeru znanja i vještina koje student stekne u aktivnoj nastavi i u samostalnom radu. On predstavlja završnu provjeru ishoda predmeta. Rezultati ispita se analiziraju na konsultacijama.

Zavisno od prirode i strukture sadržaja predmeta ispit se može polagati usmeno, pismeno, ili praktično. 

Kolokvijum predstavlja pismenu provjeru znanja iz dela predmeta, sa, po pravilu, složenijim pitanjima i zadacima. Ako su za predmet predviđeni kolokvijumi, najčešće ih ima jedan ili dva. Rezultati kolokvijuma se analiziraju na konsultacijama ili na vježbama.

Test je pismena provjera znanja iz dijela sadržaja predmeta, sa, po pravilu, većim brojem pitanja koja zahtevaju kraće pismene odgovore. Rezultati testova se analiziraju na konsultacijama ili na vježbama.

Praktični test je test kombinovan sa praktičnim radom.

Projekat je složeniji stručni zadatak koji student izrađuje samostalno ili u grupi. Projekat ima praktični karakter i elemente koji karakterišu realne projekte: projektni zadatak, dokumentaciju o projektnom rješenju, prezentaciju projektnog rješenja itd. Uz projekat studenti prezentuju priloge, prezentaciju i druge elemente koji su sastavni dio projekata u praksi. Student projekat analizira uz pomoć nastavnika i saradnika na vježbama i konsultacijama, u cilju njegovog usavršavanja i dovođenja na nivo kvalitetnog rješenja u skladu sa profesionalnim standardima. Dokumentacija projekta se obrađuje na računaru, a sam projekat se predaje i brani u toku bloka odštampan i povezan po važećim standardima, kao i u elektronskom obliku.

Dobrovoljni rad u lokalnoj zajednici je angažovanje studenta bez naknade organizovan na projektima od značaja za lokalnu zajednicu i koji je tematski u vezi sa sadržajem predmeta u okviru koga se obavlja. Student je dužan da napiše izveštaj o obavljenom dobrovoljnom radu. Ovaj izveštaj se Univerzitetu predaje obrađen i odštampan na računaru kao dokument koji se čuva u dosijeu studenta.

 

Ocenjivanje studenata

 

Uspješnost studenta u savlađivanju svakog predmeta na studijskom programu kontinuirano se prati tokom nastave u bloku i izražava se poenima. Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena.

Zavisno od pojedinog predmeta, boduje se prisustvovanje predavanjima i vježbama, uspjeh na testovima (kolokvijumima) koji se sprovode tokom trajanja nastave, kao i izrada seminara, gde je to predviđeno.

Način polaganja ispita na svakom pojedinačnom predmetu definisan je nastavnim planom i programom predmeta (praktični dio, pismeni ili usmeni završni dio).

U formiranju konačne ocjene o uspješnosti studenta u savlađivanju predmeta predispitne obaveze učestvuju sa 50, a ispit takođe sa 50 poena.

Student je obavezan da na svakoj predispitnoj obavezi koju ispuni ostvari minimalan broj poena. Vrednovanje predispitnih obaveza u poenima, uključujući pomenuti broj poena, definisano je za svaki predmet.

Ukupan ostvareni broj poena prevodi se u konačnu ocjenu koja pokazuje uspješnost savladanosti predmeta, koja može biti od 5 (nije položio) do 10 (odličan).

 

Ostvaren broj bodova

Ocjena

≤ 50

5 (pet) – nije položio

51−60

6 (šest) – dovoljan

61−70

7 (sedam) – dobar

71−80

8 (osam) – vrlo dobar

81−90

9 (devet) – odličan

91−100

10 (deset) – odličan-izuzetno

    comprar levitra generico brasil nombre generico del viagra en chile cialis 20mg achat cialis pour les femmes viagra equivalent